Zajedničko izdanje Arhiva Vojvodine i Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, Novi Sad – Beograd 2022. godine. Ljiljana Bubnjević i Dragana Radojičić.

Autorke Ljiljana Bubnjević i Dragana Radojičić se u knjizi Mozaik arhivske bliskosti – antropologija sećanja od Panonskog do Jadranskog mora, koja je rezultat saradnje struke i nauke, saradnje dve eminentne institucije Arhiva Vojvodine u Novom Sadu i Etnografskog instituta SANU u Beogradu, bave ulogom arhivskih izvora u analizi kulturnih fenomena u istorijskoj retrospektivi. U ovoj knjizi se istorijskom, kulturološkom, tekstološkom, antropološkom, stilskom i jezičkom analizom uspostavlјa nova slika o arhivskim spisima. Teoretska razmatranja o istorijskim promenama pogleda na arhivsku građu, doprinose afirmaciji arhivistike i njene primene u naučnim istraživanjima.

Zahvaljujući znanju nemačkog i italijanskog jezika, autorke ovog pionirskog rada su uspele opisati bitne fondove iz 18. i 19. veka kao što su Litografije Franca Geraša, Šajkaški bataljon, Vojni sud Petrovaradin u Arhivu Vojvodine i građu koja se nalazi u arhivima u Boki Kotorskoj kao što je na primer fond Političko-upravnog mletačkog arhiva iz 18. veka. Dobijeni podaci doprinose bolјem poimanju događaja i vremena u kojima su nastajali, kao i uslova u kojima se živelo i stvaralo na oba mora: Panonskom i Jadranskom.

U knjizi su mudro povezana dva prostora, o kojima se do sada često odvojeno pisalo. Dinamika knjige se razvija kroz poređenja tematskih pregleda kao što su migracija na ovim prostorima, vojska i mornarica ili hrana i bolesti u to vreme. Inovativan pristup kao što jeste komparativna sinteza različitih aspekata života u dva prostorna konteksta u istom hronološkom okviru predstavlja veliko postignuće ove knjige.

Ova publikacija će stručnoj i naučnoj javnosti kako u zemlji tako i u inostranstvu približiti značaj arhivskih fondova koji pružaju nove mogućnosti za dalja istraživanja. Stoga, verujem da je knjigu Mozaik arhivske bliskosti – antropologija sećanja od Panonskog do Jadranskog mora neophodno objaviti i srdačno je preporučujem za čitanje.

AUTOR: Dr Jan Inerhofer (Ian Innerhofer)

Savezna kancelarija Republike Austrije